Nakon zatišja opet rat: Što se krije iza novog sukoba Milanovića i Plenkovića?

Pogotovo se tako činilo kada su dvije strane proljetos zajednički održale sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, prve nakon pet godina.

Onda je početkom ovoga tjedna, bez prethodno upaljenog crvenog alarma, bonacu u odnosima Pantovčaka i Banskih dvora zamijenila orkanska bura. Neposredan povod je odluka Vlade o slanju dvadesetak pripadnika Počasno-zaštitne bojne na vojni mimohod u Parizu povodom francuskog nacionalnog praznika Dana pada Bastille. Doduše, francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je taj događaj i kao skup zemalja članica neformalne Koalicije voljnih što je, čini se, izvorno zasmetalo predsjedniku Zoranu Milanoviću.

"Gdje se izgubio hrvatski interes"

No sukob oko tog ceremonijalnog događaja u dan-dva je eskalirao u rat oko ustavno-pravnih tumačenja zapovjednih nadležnosti nad Oružanim snagama. Budući da je sukob prvenstveno politički, nameću se pitanja je li slučajan i kome od aktera trenutno više odgovara.

Ta smo pitanja postavili političkom komentatoru i komunikacijskom stručnjaku Maru Alavanji koji kaže kako je nakon zatišja sukob Milanovića i Plenkovića vraćen na početak.

"Pitanje je kamo sve to vodi. Hoće li ovako biti do kraja njihovog mandata i hoće li oko svakog problema njihov odnos ovako eskalirati? U svemu tome ne znam gdje se izgubio hrvatski interes. Razumijem Milanovićevu tezu da je to politička, a ne vojna parada u Parizu. S druge strane, takvi događaji šalju simboličku poruku diljem svijeta i trebaju se promatrati isključivo kroz političku optiku. To nije nelegitimno. A simbolika je u zajedništvu europskih partnera i ne shvaćam zašto je baš ta tema izabrana za sukob."

"Oko vojne parade u Poljskoj nije bilo problema"

Moguće je, kaže Alavanja, kako je mimohod u Parizu bio povod za pozadinski sukob autoriteta, Plenkovićevog i Milanovićevog.

"Mora biti nešto i iza scene jer ovo što je u prvom planu je vojna parada. Kada se išlo na vojnu paradu u Poljsku (u kolovozu 2023., sudjelovalo je 69 hrvatskih vojnika, nap.a.), onda nije bilo problema. Ovdje se kompletno izgubio iz vida hrvatski interes", dodao je.

Plenković i Milanović od početka tjedna reteriraju jedan drugome, a javnost je uglavnom zauzela pozicije za ili protiv jednog ili drugog. Pritom su, ističe Alavanja, same teme postale nebitne u odnosu na karakterne afinitete, na to tko se kome više sviđa, premijer ili predsjednik.

"Trovanje javnog prostora konstantnim sukobima dvojice lidera s najviše legitimiteta u državi u najboljem slučaju pokazuje krajnju neozbiljnost. Ja ne znam kako sve ovo percipiraju veleposlanici u Hrvatskoj i što o tome javljaju svojim matičnim zemljama."

Spremaju li se prijevremeni izbori?

Je li ovo naznaka da su na pomolu prijevremeni izbori pa obje strane već vode kampanju? Alavanji se ne čini da je tako. Prije bi, kaže, moglo biti novog preslagivanja parlamentarne većine nego prijevremenih izbora.

"Budući da se Milorad Pupovac javno ponudio (Vladi) i s obzirom na to koliko ministara u zadnje vrijeme ide po Istri (čitaj: IDS) i Međimurju (čitaj: Nezavisna platforma Sjever) više nego ranije, ne mislim da će biti izvanrednih izbora. S obzirom na sve ove političke signale koje sam spomenuo, prije će biti preslagivanja vladajuće većine", kaže.

"Ne vidim što to više mogu dobiti i jedan i drugi"

Pitanje je i tko od najnovijeg sukoba može ostvariti više političke koristi.

"Nakon već toliko sukoba ne znam što više mogu dobiti i jedan i drugi. Svi su već zauzeli stavove o njima, svi ih već dobro poznaju i znaju genezu njihovog odnosa. No budući da ih plaćaju porezni obveznici, javnost bi od obojice trebala očekivati odgovornost, da bar kada su u pitanju obrana i nacionalna sigurnost funkcioniraju minimalno usklađeno i komuniciraju normalno. Nije problem odaslati signal da u državi imamo dvojicu lidera koji se ne slažu. No način njihovog neslaganja i dugotrajnost njihovog lošeg donosa, e to je već problem" kazao je Alavanja.

Pa je uz duboki uzdah dodao kako je o sukobu Milanovića i Plenkovića zapravo teško reći išta novoga.